Cetinjanke Cetinju

Cetinjanke Cetinju

Posted on 05. Mar, 2017 by in Iz kulture

Povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena NVO „Cetinje moj grad“ i cetinjski Ogranak Matice crnogorske pokrenuli su kulturnu akciju CETINJANKE CETINJU.

MC CT - Pozivnica Cetinjanke Cetinju-sajtCilj akcije je da se skrene pažnja na potrebu većeg učešća žena u ukupnom društvenom životu grada a tokom niza manifestacija biće predstavljene žene koje su svojim talentom, radom i znanjem postigle značajne rezultate u oblastima nauke i umjetnosti.

Publika će imati priliku da vidi njihove zanimljive izložbe skulptura, slika i fotografija, kreacije iz modnog dizajna, čuje izvedbe raznih muzičkih ostvarenja, prisustvuje zanimljivim predavanjima, razgovorima, književnim večerima, i tako podrobnije stekne uvid u bogato raznorodno stvaralaštvo svojih sugrađanki.

Prvi projekat na ovu temu održan je sinoć (subota 04. mart) u prostorijama cetinjskog Ogranka Matice CETINJANKE CETINJU-SAJT-MILICA ANDRIC-VESKO-DSCN2162crnogorske, Njegoševa ulica broj 100.

U programu su učestvovale: Maja Dragićević Roganović, etnološkinja, sa izlaganjem o crnogorskoj ženi “Crnogorka u slici i riječi”,  Jelena Vukićević Vukmirović, pijanistkinja, koja je izvela kompozicije Dmitrija Šostakoviča Preludijum op. 34 br. 5, 6 i 7.  i Marija Kapisoda, grafičarka, čiju je izložbu crteža iz ciklusa “Život” otvorila Dr umjetnosti Ivana Radovanović, koja će ove godine predstavljati Crnu Goru na Venecijanskom bijenalu.  Program je sa šarmom i stilom vodila Marija Todorović, novinarka Radio-TV Cetinje  a Milica Andrić, učenica prvog razreda Cetinjske gimnazije je dirljivom recitacijom pjesme kralja Nikole “Crnogorkama” na samom startu izazvala jake emocije kod brojnih posjetilaca.

CETINJANKE CETINJU-SAJT-04.03.2017-VESKO PEJOVIC-DSCN2155

CRNOGORKAMA

crnogorke-dpc

KADA PRESTA BOJNA MAGLA

DA SE NAŠOM GOROM VIJE;

KADA PRESTA TOP I PUŠKA

I KRV LJUDSKA DA SE LIJE

 

KAD PREKIDE LELEK GORKI

JUNAČKIJEH SIROČADICRNOGORKE-SAJT-posjeta ranjeniku

I MATERA I SESTARA

I NEVJESTA NJINIH MLADIH;

 

JA SAM BRAĆU PREOSTALU

ISKUPIO, IZLJUBIO

I ZA DRUŽBU POD ORUŽJEM

LIJEPO IM ZAHVALIO

 

ALI VAMA KO SE MOŽE

ODUŽITI CRNOGORKE,JAROSLAV CERMAK - CRNOGORSKA MAJKA

KAD VI SAMO UMIJETE

USTAVITI SUZE GORKE

 

VI SUZAMA OSTAVLJATE

DRUGO MJESTO, DRUGE DANE,

A JUNAČKI NAS PRATITE

NA BOJEVE I MEGDANE.

SRCU VAŠEM SPAS JE PREČI

OPSTANAK NAM DOMOVINE,

A POŠTO SE BITKE SVRŠE,ct. crnogorka.m.b

OŽALITE KO POGINE.

 

BOSE, GLADNE, TRUDNE, NAGE

ZA NAMA SE POTUCATE

PO GRANICAM’ DOMOVINE,

DA NAM SKROMNI TAIN DATE.

 

VI NIJESTE OD NAS MANJE,

KAD NASTUPE ŽIVE MUKE-

VODE, PRAHA I OLOVACRNOGORKA-Pored ognja

DODAJU NAM VAŠE RUKE.

 

VRH PRAMOVA GUSTOG DIMA,

TOGA PRAHA ŠTO GORIMO

KRAJ SIMVOLA, KRST-SLOBODE,

VAŠ ANĐELSKI LIK VIDIMO;

 CRNOGORKA-JAROSLAV CERMAK

PA MOGAH LI ODOLJETI

MOGA SRCA VRUĆEM HARU,

DA I ŽENA JA ZASLUGE

NE IZNESEM NA OLTARU.

 Kralj Nikola

IZ BIOGRAFIJE MAJE DRAGIĆEVIĆ ROGANOVIĆ

Maja Dragicevic RoganovicCETINJANKE CETINJU-SAJT-MAJA DRAGICEVIC ROGANOVIC - VESKO PEJOVIC-DSCN2172Maja Dragićević Roganović rođena je 1978. godine na Cetinju, đe je stekla osnovno i srednje obrazovanje. Diplomirala je etnologiju i antropologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Radila je kao kustos, odnosno viši kustos u Muzeju kralja Nikole, a 2015. godine je postavljena za rukovodioca Etnografskog muzeja. Intenzivno se bavi stručnim i naučnim radom i objavljuje tekstove u stručnim i revijalnim publikacijama. Godine 2016. objavila je knjigu Fotografi na crnogorskom dvoru.

CRNOGORKA U SLICI I RIJEČI

Poštovani posjetioci, dame i gospodo,

Najprije da vas pozdravim i izrazim zadovoljstvo što sam dio projekta koji je organizovala Matica crnogorska i sto svojim učešćem mogu da dam skroman doprinos afirmaciji crnogorske žene.

Već od 18-tog, a posebno u 19. stoljeću značajan broj radoznalih putopisaca, istraživača, istoričara, publicista, geografa i likovnih stvaralaca dolazio je u Crnu Goru. Bili su to entuzijasti koji su željeli da na licu mjesta upoznaju veličanstvenu i netaknutu, pomalo bizarnu ljepotu crnogorskog krajolika, njen viteški narod, hrabre ratnike, običaje, spomenike kulture… Obilazeći gotovo sve krajeve stare Crne Gore, posebno Cetinje i njegovu CETINJANKE CETINJU-SAJT-VESKO-04.03.2017.DSCN2154okolinu, boraveći duže ili kraće, imali su priliku da bolje upoznaju dobroćudne, prostodušne i gostoljubive domaćine i da osjete način življenja u patrijarhalnoj sredini.

Cetinjanke Cetinju-sajt-Valerio-Crnogorci odlaze na pazar u Kotor-1877Nenametljivo, gotovo sramežljivo držanje žene našeg podneblja, njeno djelovanje iz sjenke, plijenilo je pažnju. Brojni autori, strani i domaći, ostavili su zanimljiva i dragocjena svjedočanstva, bilješke, studije, likovne priloge o Crnogorki kao supruzi, majci i ženi ratniku. Bili su fascinirani njenom klasičnom ljepotom i otmenošću, plemenitošću i skromnošću, dostojanstvenim stavom i izgledom. Od prvih putopisaca (Vilhelma Ebela, Viale de Somijera, Pavla Apolonoviča Rovinskog, Đuzepe Markotija….) i brojnih likovnih stvaralaca (Antona Karingera, Teodora Valeria, Šarla Irijarta, Jaroslava Čermaka, Vlaha Bukovca), Crnogorka je predstavljana kao antička heroina. Njihovom iskrenom inspiracijom, romantičarskim zanosom i iskazanim simpatijama stvorena je impozantna galerija onovremenih crnogorskih ličnosti, među kojima vidno mjesto zauzimaju likovi Crnogorki. Finim i delikatnim opserviranjem, ubjedljivim likovnim tretmanom sa platna nas posmatraju zanimljivi likovi crnogorske žene, prikazane u raznim pozama, obučene u raskošan nacionalni kostim. Umjetnik se trudio da u pogledu tamnih očiju nagovijesti iskrenost i čednost, blagu zanesenost, sjetu i patnju, strepnju pred neizvjesnošću, a u stavu sramežljivost, plemenitost i žensku kaćipernost.

Veličana je njena uloga, posebno što se u surovoj i nemilosrdnoj patrijarhalnoj sredini nije blagonaklono gledalo na žene. Doduše, ona je bila poštovana i uvažavana, što je uočio Francuz Edmon Teksie (Edmond Texsier) bilježeći „Živeći u republici izgnanika i ratnika, crnogorske žene su se morale prilagoditi opštim potrebama, tj. morale su da znaju da se služe vretenom i puškom podjednako, a to znači raditi i boriti se“.[1]

Crnogorka pored poginulog supruga-sajt-iz albuma Zorana BulatovicaPoložaj žena u Crnoj Gori, kako su zabilježili stranci, bio je poseban i uglavnom je zavisio od lokalnih specifičnosti. Tako je, u krševitom dijelu stare Cetinjanke Cetinju-sajt-Valerio-Cuvarka oruzja na ulaz u manastirCrne Gore, zbog nedostatka puteva (postojale su samo staze) i nemogućnosti da se drže konji i magarci, ženska snaga služila za nošenje tereta. Muškarcima je određena uloga da budu ratnici i braniči porodice i žene, spremni da u svakom trenutku mogu upotrijebiti oružje.

U drugim dijelovima zemlje (Bjelopavlićima, Kučima, Vasojevićima i Drobnjacima) uslovi življenja bili su povoljniji i lakši. Dužnost žene bila je da brine o stoci i proizvodnji hrane.

Istina, Crnogorka je bila snažna potpora u svim poslovima u kući i van kuće, kao i na bojnom polju. Sve te aktivnosti sjedinjene su u njenoj ličnosti i nastojanju da ostane vjerna i dostojna tradiciji, visokim etičkim načelima, koja glorifikuju čast, čojstvo i junaštvo. Moralnim vrijednostima i iskrenim patriotskim osjećanjem vaspitavala je i odgajala svoje potomstvo.

Francuski istoričar Eugen Maton iznio je zanimljivo viđenje: „Crnogorka je obdarena čudnovatom energijom, ona provodi život u teškom radu, ali njeno moralno dostojanstvo je utoliko veće. Poštovana i voljena od supruga, ona ukrašava ognjište na kome se umorni ratnik svakodnevno odmara. To je rimska plemićka iz doba republike, čedna i vjerna svome mužu, ponosna na veliki broj djece i njihovu hrabrost što sve svodi njen život na brigu o kući. Crnogorska žena nije igračka kakva je često u civiliziranim zemljama“.[2]

CETINJANKE CETINJU-sajt-Valerio-1876Poput čuvenih Spartanki, Crnogorke su, ponosno i dostojanstveno, ispraćale sinove u boj s porukom da se ne vraćaju bez svijetla obraza, duboko svjesne da je sloboda otadžbine važnija od života, baš onako kako je to Njegoš opjevao „Ko pogine za slobodu dosta je živio“.

Svoja najtananija osjećanja, patnju, bol, žalost za poginulim mužem, sinom ili bratom, Crnogorke nijesu javno pokazivale, krile su te emocije duboko u sebi, smatrajući ih znakom slabosti.

Njemac Gerhard Gezeman, saosjećajući sa crnogorskom ženom u njenom neizmjernom bolu zabilježio je: „Do monumentalne veličine uzdižu se žene koje herojskim i nacionalnim idealima prinose na žrtvu ono što im je najdraže – svoje sinove, smisao i svrhu života“.[3]

Na raznim bojištima slijedile su svoje sinove i bodrile ih u patriotskim pobudama, učeći ih da cijene i čuvaju Cetinjanke Cetinju-sajt-Vlaho Bukovac-Crnogorka na sastanku-1883slobodu. Mnogo je dirljivih i potresnih priča zabilježeno perom glasovitih literata o ratnim podvizima Crnogorki, njihovoj zadivljujućoj hrabrosti i neustrašivosti, ističući njihov uzvišen patriotizam, koji je čvrsto i neraskidivo utkan u crnogorski mentalitet. Čojstvo i junaštvo bile su neprevaziđene i visoko cijenjene vrline, kojima su se vijekovima generacije i generacije nadahnjivale i vaspitavale.

Bilo je mnogo žena tokom vijekova koje su ostale anonimne, ali su njihovi podvizi zapamćeni i zadivljujući primjer junaštva i stradanja u ime odbrane lične časti i porodičnog ognjišta. To je posebno visoko ocijenio crnogorski kralj Nikola I Petrović Njegoš naglašavajući da „bez junakinja, ne biva ni junaka“.

CETINJANKE CETINJU-sajt-Vlaho Bukovac-Crnogorka u obraniUvijek kada se govori o Crnogorkama kao borcima za slobodu domovine, s ponosom i divljenjem prisjetim se moje prababe Anđe Kapičić, koju sam na žalost upoznala, preko nadahnutih priča mog đeda Vlada. Mnogi stariji Cetinjani sjećaju se njenog plemenitog lika, dostojanstvenog držanja i ratnih zasluga u II svjetskom ratu. Kao majka slijedila je svoja tri sina i pošla u partizane, ostavljajući trinaestogodišnju kćerku jedinicu. Baba Anđe je bila, kako su to njeni saborci pričali i zabilježili u svojim memoarskim spisima, odvažna, hrabra, uvijek spremna da pomogne. A ona nije bila jedina. Bilo je još mnogo, mnogo hrabrih žena i mladih djevojaka koje su dostojanstveno i „muški“ podnosile nadčovječanske napore i žrtve, neposustajući, koračajući uspravno, rame uz rame s muškarcima, u prvim borbenim redovima. Smatram, da im se nismo dovoljno odužili, da su te izuzetne žene zaslužile da se o njima češće i više govori i da se s ponosom prisjećamo njihove neustrašivosti i odvažnost. Njihovo opredijeljenje, izbor da se bore za slobodu, ne mareći za vlastiti život, kasnijim generacijama omogućio je da ostvari i živi svoje snove u slobodnoj zemlji. Tako je [4]oduvijek bilo na ovim našim turbulentnim prostorima. Veličanstvenom viševjekovnom borbom crnogorskog naroda bio je inspirisan i Rus Pavle Apolonovič Rovinski, koji je boravio gotovo 27 godina u Crnoj Gori (1879-1906), istakavši ulogu Crnogorke – majke koja je davala primjer da se mora žrtvovati najdraže da bi narod živio u slobodi.[5] Sloboda je bila najviši etički ideal, ideal koji nije imao cijenu i za koji je bilo vrijedno dati (položiti) život. Tako je razmišljala, daleko od svoje otadžbine, apatrid u Francuskoj knjaginjica Ksenija Petrović Njegoš. Za nju je „patriotizam urođeno osjećanje, koje ne traži nagradu“. Kada govorimo o njenom patriotizmu važno je istaći njenu podršku antihitlerovskoj MARIJA KAPISODA-SAJT-IZ CIKLUSA-ZIVOT-DSC_8230 (2)koaliciji. Tokom 1942.godine Kseniju su tražili OVRA i Gestapo, ali je srećom nijesu uspjeli pronaći.

Kompletno sagledavanje uloge crnogorske žene u društvu kroz detaljnu sociološku analizu, na žalost, još uvijek nije u potpunosti valorizovano. Ipak, ohrabruje podatak da u novije vrijeme ima više autora koji se bave sistematski istraživanjem ove zanimljive teme.

[1]Danilo Lekić, Francuzi o Crnoj Gori u XIX vijeku, Bar, 1985, 312.

[2]Ibidem, 236.

[3]Gerhard Gezemann, Čojstvo i junaštvo Crnogoraca, Cetinje, 1969, 139.

[4] Anđe Kapičić, Crna Gora u magičnom oku princeze Ksenije, Beograd

[5]Pavel Apolonovič Rovinski, Iz ratnog života Crne Gore, Podgorica 2001, 70.

IZ BIOGRAFIJE JELENE VUKIĆEVIĆ VUKMIROVIĆ

JELENA VUKICEVIC VUKMIROVIC-image1 (2)Jelena Vukićević Vukmirović rođena je 1987. god na Cetinju. Srednju muzičku školu upisuje u Podgorici, klavirski odsjek, u klasi prof. Dragice Gregović. Osnovne i specijalističke studije na odsjeku za klavir završila je u klasi prof. Svetlane Bogino na Muzičkoj akademiji na Cetinju.

Usavršavanje nastavlja na magistarskim studijama iz kamerne muzike u klasi prof. Čedomira Nikolića i doc. CETINJANKE CETINJU-SAJT-VESKO-04.03.2017-DSCN2153Nataše Popović na Muzičkoj akademiji na Cetinju, i magistrira 2011. godine.

Dobitnik je brojnih nagrada od kojih se izdvaja Specijalna nagrada na međunarodnom takmičenju pijanista u Barleti (2000. godine), Druga nagrada na međunarodnom takmičenju pijanista u Ankoni (2001. godine), Prva nagrada na republičkom takmičenju (2001. godine), Specijalna nagrada na republičkom takmičenju u Herceg Novom (2006. godine kao član klavirskog dua), „Zlatna lira“ na republičkom takmičenju u Kotoru (2008. godine), Prva nagrada na VI međunarodnom takmičenju „Davorin Jenko“ u Beogradu (2009. godine), Prva Nagrada na XI međunarodnom takmičenju u Nišu (2010. godine), Četvrta nagrada na internacionalnom takmičenju „Roma 2010“ u Rimu, Italija (2010. godine), Prva nagrada, titula Laureat takmičenja, VIII međunarodno takmičenje „Davorin Jenko“ u Beogradu (2011. godina).

Aktivno nastupa kao član klavirskog dua „Tra noi“ koji je imao koncerte u Crnoj Gori, Srbiji i Italiji. Nastupala je na mnogim festivalima.

Trenutno je angažovana kao profesor klavira u nižoj muzičkoj školi „Savo Popović“ na Cetinju.

Marija Kapisoda.3IZ BIOGRAFIJE MARIJE KAPISODE

Marija Kapisoda rođena je 1976. godine na Cetinju. Diplomirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora Jakova Đuričića, Odsjek grafika. Na istom fakultetu je magistrirala 2006. godine a trenutno je na doktorskim studijama na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu.

Docent je na Odsjeku grafika na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Član ULUCG od 2005. godine. Živi i radi na Cetinju.

Imala je više samostalnih i grupnih izložbi i učestvovala na brojnim likovnim kolonijama.

Dobitnik je više nagrada – Studentskog Saveza Crne Gore (2000. godine), Galerije Sue Ryder (2000. godine) i XI bijenala studentskog crteža Beograd (2001. godine).

DR IVANA RADOVANOVIĆ – O IZLOŽBI CRTEŽA MARIJE KAPISODEIVANA RADOVANOVIC...

-Marija Kapisoda pripada onoj generaciji likovnih umjetnika, koja se formirala u turobnom vremenu i hrabro kreirala novu umjetničku scenu na prostoru Crne Gore. Dosledno se i sistematski bavi crtežom i grafikom.

Baveći se strukturama elemenata iz prirode; prvenstveno zemljom, bilježeći razne mijene na njoj i gradirajući svijetlo, ona doživljaj prirode transformiše u novi, njoj svojstven pejzaž. Čini mi se da ima za cilj da omogući doživljaj koji prevazilazi svako poznato iskustvo. Na taj način postajemo dio magije da smo dio zemlje i da je ona dio nas.

Izložbom pod nazivom „Život“ Marija Kapisoda, uvaženo i cijenjeno ime na crnogorskoj likovnoj sceni, kao i u pedagoškom radu, pokazala nam je da je u osnovi svake umjetnosti odnos čovjeka prema životu.

MARIJA KAPISODA-SAJT-IZ CIKLUSA ZIVOT-4-DSC_8237 (2)MARIJA KAPISODA-SAJT-IZ CIKLUSA ZIVOT-DSC_8215MARIJA KAPISODA-SAJT-IZ CIKLUSA ZIVOT-DSC_8218

 

Izložba će biti otvorena do 01. aprila 2017 .godine.

Vidno uzbuđena autorka izložbe mr Marija Kapisoda se na kraju programa u ime učesnica toplo zahvalila na svemu Matici crnogorskoj a posebno Vesku Pejoviću.

 

VESKO PEJOVIĆ

 

 

 

 

 

Vaš komentar